Šurmanci su selo koje je smješteno u općini Čapljina. Proteže se na dvije lokacije vrlo različitog reljefa. S istočne strane brda Crnica, naslonjeno na Bijakoviće, počinje selo Šurmanci „na brdu“. Silaskom u dolinu,na obalu rijeke Neretve nalazi se zaselak Šurmanci „u polju“ gdje je sagrađena filijalna crkva posvećena Božanskom Milosrđu.
Filijalna Crkva Milosrdnog Isusa
U Šurmancima, jednom od sela međugorske župe uz rijeku Neretvu, nalazi se crkvica Milosrdnog Isusa. Tamo se svake godine na blagdan Božanskog Milosrđa, prve nedjelje iza Uskrsa, slavi obljetnica posvete crkve sagrađene i blagoslovljene 7. travnja 2002. Izgradnju crkve je pokrenuo tadašnji međugorski župnik fra Ivan Landeka 1998. godine.
Projektant crkvice je talijanski arhitekt Michele Bergamasco.
Jedna molitvena skupina iz Trenta Međugorju je darovala monumentalnu sliku (ikonu) Milosrdnog Isusa od ogromnog značaja: naime, čudo iscjeljenja koje se dogodilo posredstvom te slike bilo je jedno od čuda uzeto u procesu beatifikacije Sv. Faustine Kowalske, te ujedno i priznanja pobožnosti Milosrdnom Isusu i proglašenja blagdana Božanskog Milosrđa prve nedjelje nakon Uskrsa. Ova se slika nekoliko godina nalazila u kapelici na groblju u Šurmancima, sve dok nije našla svoje konačno mjesto u ovoj crkvici koja je i posvećena Milosrdnom Isusu. Od izgradnje ove crkvice Milosrdnom Isusu u Šurmancima, brojni vjernici i hodočasnici dolaze u ovaj zaseok. Odlaze organizirano u skupinama da bi pred ikonom Milosrdnog Isusa molili krunicu u Božanskom Milosrđu i preporučili se Milosrdnom Isusu.
Relikvije sv. Sestre Faustine i Sv. Ivana Pavla II
Šurmanci spada u rijetka naselja koja u svom tritisućljetnom postojanju imaju tri razine: najstariji Šurmanci bili su naselje ilirskog plemena Ardijejaca i Daorsa i nalazili su se na uskom, vršnom području brdskog masiva Crnice (522m nadmorske visine), koja se zove šurmanska gradina, gdje su i danas vidljive zidine iz antičkog doba. Na području brdske visoravni, koja se nalazi između vršnog i podnožnog dijela Crnice, smješteno je naselje nastalo početkom drugog tisućljeća s trajnošću do prvih godina 20. stoljeća. Naselje u Šurmanskom polju, dakle uz rijeku Neretvu, pojavljuje se početkom 20. stoljeća, a navlastito nakon izgradnje željezničke pruge (Sarajevo – Mostar – Čapljina – Metković, 1885.g.) i to tako što su najprije podizane stambene a zatim i poslovne zgrade za uslužne djelatnosti. Tada su u Šurmance doselile obitelji iz čak 20 sela, a došlo je čak 26 novih prezimena. Izvorna su šurmanačka prezimena samo tri: Jovanović, Arar i Falak. Preseljavanje s visoravni pojačano je naročito nakon izgradnje pruge normalnog kolosijeka (1966.g.). Iznimno je teško s motrišta suvremenog hrvatskog jezika prodrijeti do korijena i temeljnog značenja ekonima Šurmanci. Jer ime ne potječe iz hrvatskog jezika, nego je povezano s vlaškim korijenima starog šurmanačkog stanovništva. Selo je dobilo ime po drevnom vlaškom plemenu Šormanci ili Šurmanci. Prezime je izvorno glasilo Šorman i izvedeno je iz romanskog jezika.