Izbornik

Gospa Trsatska

Gospa Trsatska

Gospa Trsatska, naročito draga hrvatskom vjerničkom srcu. Stara pobožna predaja govori o tome kako je došlo do štovanja Gospe na Trsatu.

Starim gradom Trsatom vladao je 1291. knez Nikola I. Frankapan, izuzetno pobožan čovjek, sin Bartola V. Frankapana koji je nosio naslov kneza krčkog, hvarskog i bračkog. Te godine, 10. svibnja, u subotu rano ujutro, došlo je nekoliko radnika na trsatski brežuljak sjeći drva. Na livadi nedaleko gradske kule opazili su kućicu, koje nikada tamo prije nije bilo. U kućici su našli križ i sliku Blažene Djevice Marije. Kućica je ležala na livadi, a nije imala temelja. Iznenađeni, otišli su knezu Nikoli Frankapanu i župniku Aleksandru Jurjeviću i obavijestili ih o neobičnoj kućici.

Župnik Jurjević već je tri godine ležao u krevetu teško bolestan, a bolovao je od vodene bolesti. Kad je čuo što su mu radnici ispričali, nije se previše začudio. Rekao im je da zna o čemu je riječ. To je kućica Blažene Djevice Marije, a sve do sada nalazila se u Nazaretu. Kućicu su apostoli pretvorili u crkvicu, a sada su je anđeli prenijeli iz Nazareta na Trsat da je ne unište Turci. One noći prije nego što je kućica osvanula pred Trsatom, ukazala se župniku Jurjeviću u snu Blažena Djevica Marija i rekla mu da je to njezina nazaretska kućica.

Kao znak da je to Ona i da govori istinu, navijestila mu je da će ozdraviti od teške bolesti. Sljedećeg dana, a bila je nedjelja, župnik je potpuno zdrav došao u crkvu i ispričao narodu sve što se dogodilo. Knez Nikola sastavio je izaslanstvo, sa župnikom Jurjevićem na čelu, i poslao ga u Svetu Zemlju da ispita stvar. Izaslanstvo je uzelo točnu mjeru kućice i u Nazaretu na licu mjesta utvrdilo da se zaista radi o kući Svete obitelji, koja je nestala iz Nazareta.

Gospina kućica ostala je na Trsatu samo tri godine i sedam mjeseci, a onda su je anđeli 10. prosinca 1294. prenijeli u Loreto, pored Ancone, gdje se nalazi i danas. Na Trsatu su vjernici bili vrlo žalosni zbog nestanka kućice, a na mjestu gdje je stajala, knez Nikola dao je sagraditi kapelicu, od koje se razvilo glasovito Marijino trsatsko svetište. Da bi zbog gubitka nazaretske kućice utješio Hrvate, papa Urban V. poslao im je 1367. lijepu starinsku sliku Majke Božje, „Majke milosti“, koja se sve do danas na Trsatu štuje kao čudotvorna, a prema predaji naslikao ju je sveti Luka evanđelist. Knez Martin Frankapan sagradio je na Trsatu crkvu i samostan, a u samostan je 1453. doveo franjevce kao čuvare svetišta.

I samostan i crkva bili su više puta dograđivani i povećavani. Trsatsko svetište s vremenom je postalo glasovito pa su Gospi Trsatskoj hodočastili Gospini štovatelji ne samo iz Hrvatske nego i iz svih okolnih zemalja. Na Malu Gospu, 8. rujna 1715, čudotvorna slika Gospe Trsatske okrunjena je zlatnom krunom. Crkva Blažene Djevice Marije na Trsatu danas je poznato svetište i hodočasničko odredište. U njoj je pokopano više znamenitih ljudi, a tu su i grobovi nekih članova grofovske obitelji Frankapan i grob Petra Kružića, graditelja čuvenih stuba do trsatskog svetišta. Ispred trsatskog svetišta postavljena je brončana skulptura Ivana Pavla II, nazvana „Trsatski hodočasnik“, djelo akademskog kipara Antuna Jurkića. Veliki papa, istinski prijatelj Hrvata, posjetio je Trsat 8. lipnja 2003, a skulptura je otkrivena 10. svibnja 2005. U sklopu svetišta Majke Božje Trsatske otvoren je 5. lipnja 2008. i Pastoralni centar "Aula pape Ivana Pavla II."

U dugoj povijesti trsatskog svetišta provlači se kao zlatna nit jedna jednostavna i sigurna činjenica: Gospa voli Hrvate i Hrvati vole Gospu. Hodočasnici dolaze na Trsat, ne samo na Marijine blagdane, nego svaki dan u godini i tamo svjedoče svoju vjeru, nadu i ljubav za Mariju i Krista Gospodina.

DV