Izbornik

Papin izaslanik u katedrali sv. Stjepana: u Međugorju imamo zdravo štovanje Gospe

Papin izaslanik u katedrali sv. Stjepana: u Međugorju imamo zdravo štovanje Gospe

Tisuće ljudi se okupilo na međugorskoj molitvi s nadbiskupom Hoserom, kardinalom Schӧnbornom i vidiocem Ivanom Dragičevićem. Papin izaslanik je istaknuo: Djevica Marija je slijedila život Isusov, ali i Crkvu u njezinoj čitavoj povijesti.

Papin izaslanik za Međugorje, nadbiskup Henryk Hoser izjasnio se pozitivno o svetištu u Bosni i Hercegovini. Štovanje Gospe u tom mjestu je „zdravo i sveto“, to je izjavio u četvrtak navečer, 20. rujna, 2018.g. u bečkoj katedrali sv. Stjepana pred otprilike 4000 vjernika, koji su se okupili na molitvu za mir. Taj molitveni skup se održava već jedanaesti put za redom, pod patronatom kardinala Christopha Schӧnborna i jako je povezan s događanjima u Međugorju. Također je jedan od vidioca iz Međugorja posvjedočio o svom iskustvu kada od 1981. godine svakodnevno vidi Gospu.

„Mi još iščekujemo konačnu odluku Crkve o ukazanjima o kojima je riječ u Međugorju“, izjavio je Hoser koji je do prije godinu dana bio nadbiskup Warszawa – Praha. Papa Franjo ga je poslao u to svetište gdje se otprilike godišnje okupi dva miliona vjernika, „kako bi pripremio što bolje prihvat hodočasnika i potpomogao u njihovom prijemu“ - to je objasnio poljski svećenik.
„Gospa, Blažena Djevica Marija je pratila Isusov život ali i Crkvu u njezinoj čitavoj povijesti“, to je posebno istakao papin izaslanik. To se može uočiti u tome da je prva jeruzalemska bazilika, kao i skoro sve bazilike u srednjem vijeku i katedrale u Europi, posvećene Gospi, Majci Božjoj. „Ali u posljednje vrijeme Njezina prisutnost postaje sve jača i intenzivnija“ - kazao je Hoser, izjašnjavajući se o marijanskim ukazanjima u La Saletteu, Rue du Bacu u Paris, u Lourdesu, u Fatimi, Banneuxu i Kibehu.

Promjena u ispovjedaonici
Duhovnost Međugorja, gdje se Marija štuje kao „Kraljica Mira“, temelji se na pet „kamenova“, rekao je nadbiskup. Kao prvo, to je krunica, ta molitva koja ljude poziva na razmišljanje o Isusovom životu. To je prvo na što nas je pozvala da bi kroz nju spoznali svoj život i život Crkve. Kao iduću točku, živo iskustvo i susret s Isusom u Euharistiji, te post koji se u Međugorju srijedom i petkom prakticira, a posebno se naglašava tijekom Korizme. Kod Evanđelja, a to je idući važan stup, radi se o tome da iz njegove punine mi dobijemo spoznaju i tu spoznaju živimo, a ne samo one nama drage prizore ili riječi Isusove koje izdvajamo iz Evanđelja.
Kao posljednje, nadbiskup Hoser ističe ispovijed jer se Međugorje naziva „ispovjedaonicom svijeta“. I stvarno sam, u tom mjestu u Hercegovini, u tom Marijinom mjestu, svakodnevno svjedok promjene ljudi, gdje nakon puno godina loših ispovijedi i dubokih padova „uistinu iznova uskrsnu“. Puno puta se pri tom dogodi da ozdrave od svojih strahova, depresija, rana srca, te nađu mir. „Stvarni plodovi Međugorja su ti ljudi koji onda promijenjeni opet odlaze u svijet“, rekao je papin izaslanik. „Kome je puno oprošteno, taj pokazuje puno ljubavi“, to je naveo Hoser, nadovezujući se na evanđelje tog dana gdje Isus susreće grešnicu u kući farizeja. Naveo je i kip Uskrslog Isusa Krista u Međugorju, gdje dugi redovi hodočasnika čekaju na red kako bi zagrlili Isusova koljena, a to je istaknuo kao jednu posebnu „euharistijsku gestu“.
Hoser je u toj, pet sati dugoj molitvi za mir u svijetu, predslavio svetu misu s kardinalom Schӧnbornom, biskupom u miru Ludwigom Schwarzom iz Linza, biskupom iz Kameruna i više desetaka svećenika.
Škola bez godišnjeg odmora
Prije svete mise na programu su bila svjedočanstava, među njima i svjedočanstvo jednog od šestoro vidjelaca iz Međugorja, sada već pedesettrogodišnjeg Ivana Dragičevića. Već od početka, Gospa nas poziva na molitvu, ustrajnu molitvu za mir u srcima, u obiteljima i u svijetu, a jedno je ovisno o drugome, rekao je Dragičević, koji već od 1981.g. svakodnevno ima te nadnaravne susrete. Marija nam želi kroz Bibliju i molitvu u obiteljima voditi prema Isusu, prema miru, radosti, ljubavi kako bi pronašli život.
A molitva, to je „jedna škola u koju trebamo ići svaki dan, bez da ikada imamo odmor, godišnji odmor“, naglasio je Dragičević. Tko svakodnevno moli, otvara se Božjim milostima, darovima milosti, i može postati „znakom žive vjere“. Na početku naše molitve mora stajati ljubav prema Bogu, jer samo s ljubavlju uvijek možemo naći vremena za molitvu, a odvojiti se od Božje ljubavi, ne vjerovati više u Njega, to je „najveća kriza u današnjem svijetu“.

Djela milosrđa
Misionari, o. Enrico Porcu i o. Antonelli Cadeddu, koji dolaze iz Italije su potom posvjedočili, kako ih je Međugorje dovelo do toga da se brinu o stanovnicima favele u Rio de Jeneiro. U godini 2000. osnovali su zajednicu „Savez milosrđa“, kako bi evanđelje mogli „posvjedočiti s konkretnim djelima“ i širiti, posebno ubojicama, onima koji prodaju drogu, prostitutkama, transvestitima ili izgubljenim mladima, djeci, svima onima koji pate. Ta zajednica koja je bez ikakvih sredstava počela, danas postoji, ima preko 60 kuća u kojima skupa žive laici u osam država i danas godišnje daje oko dvadeset milijuna eura za hranu za siromašne.
Ta zajednica je doživjela jedan poseban trenutak kada su ta dva osnivača dobila odgovor u Međugorju na pitanje što je za njih Božja volja, i tada im je preko vidjelice Vicke Ivanković-Mijatović, preneseno da se ne kolebaju ili sumnjaju u Božju volju za zajednicu i ako trebaju, uvijek kod idućeg koraka u molitvi tražiti Njegovu volju, rekli su vlč. Porcu i vlč. Cadeddu. Volja je Gospina da osnivamo male molitvene grupe čiji je program molitva krunice, meditiranje nad mjesečnom Gospinom porukom i meditiranje o evanđelju i praktičnim življenju u životu. Važno je isto istaknuti kako je „zajednička molitva uvijek praćena djelima milosrđa“, istaknuli su ova dva svećenika.
U Međugorju je također organizacija Mary's Meals dobila poticaj za osnivanje. Oni dolaze iz Škotske i putem školskog programa hrane djecu. Trenutačno se ta humanitarna organizacija (Mary's Meals) skrbi o žrtvama katastrofalnih poplava u Kerali u Indiji gdje 13 000 obitelji primaju njihovu pomoć, izjavila je koordinatorica za Austriju Clara Brandtner. U čitavom svijetu trenutačno hrane 1. 360 000 učenika u najsiromašnijim zemljama ovoga svijeta. Oni preko Mary's Meals svaki dan dobivaju topao obrok. Uvijek je to hrana, prvi korak, u tim mjestima gladi, a tek onda izobrazba koja im se daje. U puno austrijskih škola je trenutačno proširen projekt „Ruksak“ za Mary's Meals koji su napunjeni s priborom za školu, a potom ih Mary's Meals skuplja i u kontejnerima šalje u države poput Liberije ili Malawija.

Izvor:erzdioezese-wien.at